Thursday, April 26, 2012

Sajam knjiga u Sarajevu

I tako, krenusmo put Sarajeva. 
Bilo je rano jutro, ja još uspavana i ne spremna za slikanje puta kojim smo prolazili. 
Malo je reći da je bio očajan, da nas je u planinama dočekao sneg, kao podsetnik nadmorske visine. Naravno, meni se odmah zamantalo u glavi a uši se nisu otpušile sve do Sarajeva :) 
Šalu na stranu, put je bio očajan, klizav i prepun odrona. 
Ne moram da pominjem nasilno razbuđivanje kada sam ugledala ogromnu stenu po sred naše trake. Horor!
U svakom slučaju, tim putem se više ne ide. 
Kad smo prošli te silne odrone i sneg, prijalo je pravo razbuđivanje uz kaficu. 
Evo predela gde smo popili kafu. Brrrrrrrrr...



Pred Sarajevom.


Kad živite u Sarajevu, možete imati kuću i na ovakvom mestu. 
Možda se to nekom dopada, meni je bilo zanimljivo samo za slikanje :)


Pogled na grad, u rano jutro kada smo kretali na sajam. 
Jedini snimak grada, koji sa uspela da napravim za tih 6 dana :( Ali, biće ih u junu. 


Centar Skenderija.



Jedan pogled sa štanda. Organizatori se nisu mogli pohvaliti svojim poslom. Ovako je izgledao sajam prva tri dana. Zadnja tri su bila malo bolja, što se tiče posećenosti i prodaje. 



Dakle, nisam imala vremena da fotografišem delove Sarajeva sa sjajnom arhitekturom, 
jer je vremena bilo jako malo. Tačnije, nije ga ni bilo. 
Jedino sam htela da ponovo vidim džamiju iz filma "Valter brani Sarajevo". 
Inače, to je džamija Ferhadija, a tu je negde Bata "Životinjović" branio Sarajevo :)



Toliko, za sada, iz Sarajeva. Biće lepših slika u junu, kada ponovo bude sajam knjiga :)



Wednesday, April 25, 2012

Lale moje mame

Dugo me nije bilo. Počelo je proleće, šareno i razdragano ali i posao. 
Posle Mostara, otputovali smo na sajam knjiga u Sarajevo. 
Ali, pre toga par slika iz dvorišta moje mame.



Lale su uvek bile ponos njene prolećne bašte.


Doduše, nisu ni približne lalama moje prijateljice
ali meni su jednako drage :)


Zumbuli i narcisi.


I naravno, njena omiljena maca. 
Zagrljaj za pamćenje :)


Friday, April 6, 2012

Hrana u Mostaru i povratak




Naravno, gde god da se zadesite prvi put treba probati i tradicionalnu hranu tog kraja. E sada, Bosna je poznata po ćevapima, a ja, neznalica kakva jesam, nisam znala da svaki kraj ima drugi recept. Mostarski su neobični, drugačiji ukus nego do sada što sam probala, ali svejedno dobri :)


Detalj iz bašte restorana.


Gde je dobra klopa tu je i maca :)



Ovaj put sam se odlučila za lignje koje su bile sveže, odlične. Blitva i krompir takođe. Svaka čast. 
Obavezno treba probati, jer blizina jadranske obale sigurno ima uticaj na svežinu morskih plodova. 



Detalj iz unutrašnjosti jednog drugog restorana.




Na povratku kući, Jablanica je nezaobilazno mesto za odmor i doručak.

 

I dok je u Mostaru temperatura vazduha oko 22 stepena, samo 40-tak kilometara dalje,
na vrhovima planina beli se sneg.



Kanjon reke Vrbas.


 Sneg nas je baš iznenadio i dalje na putu do Banja Luke.




Tuesday, April 3, 2012

Sajam knjiga u Mostaru




I tako se desilo, sasvim slučajno, da, posle 11 godina rada u izdavaštvu, odem u Mostar na sajam. 
Kolege koje su išle uvek su bile pune utisaka i tako sam želela da vidim taj grad.
Sajam je bio loše posećen i nismo imali neku prodaju, ali ja sam uspela 
da nakon završenog radnog dana prošetam gradom i napravim par fotografija. 
Proleće je tek počelo, a grad je odisao toplinom.


Stari most, simbol grada i reka Neretva. Inače, sve planinske reke su brže, samim tim i hladnije nego moje ravničarske i ne pada mi napamet da se kupam u bilo kojoj. 
U Neretvi se ne kupaju ni deca sa Vrbasa, tako da se ne bih obrukala sa svojom zimogrožljivošću. Temperatura vode mora da je iznad 20 da bih ja pokušala :)



Ulazak na Stari most, u istočnjačkom stilu.
Iz još jednog ugla.




Pogled na Neretvu sa Starog mosta.

Stari most u sumrak.



Stari deo grada, meka za turiste :)



Restorani odišu tradicionalnim, vrlo su uslužni i ljubazni a klopa odlična :)




Deo starog grada, sa kamenim kućicama, restoranima ali i privatnim kućama.


Mostić preko rečice.



 Most preko rečice, još jednom. 

Bilo je to moje upoznavanje sa ovim gradićem na jugu BiH, koji je nezaobilazna tačka evropskih turista. Stari most i stari deo grada, mediteranska klima i odlični restorani su dovoljna preporuka za Mostar. 
O restoranima i klopi neki drugi put :)



 

 Da li treba da napomenem da smo moj dragi i ja radili zajedno, 
on za svoju izdavačku kuću a ja za moju bivšu? 
Business & pleasure